arhiva vijesti

PROGRAM KLUBA SUFINANCIRA GRAD ZAGREB


MEĐUNARODNI PROGRAM KLUBA SUFINANCIRA MINISTARSTVO KULTURE RH


Zagreb salon

 

Izložba članova Fotokluba Zagreb u Londonu

Izložba članova Fotokluba Zagreb u Londonu. 18. kolovoza 2014. u „Galery 1885“.
U sklopu projekta međunarodne suradnje Fotokluba Zagreb 40 članova kluba predstavlja se s po jednom fotografijom u jednom od najstarijih svjetskih klubova „The Camera Club“ iz Londona. Taj je klub osnovan davne 1885. godine i aktivan je u kontinuitetu sve do danas. Predstavnici Fotokluba Zagreb predstavit će ne samo klub, nego i našu najstariju fotografsku izložbenu manifestaciju „Zagreb salon“ i širu hrvatsku fotografsku scenu. Drugi dio ovog promotivnog projekta održat će se početkom rujna kad predstavnici kluba „The Camera Club“ dolaze u Zagreb održati svoju prezentaciju i izložbu.


Popis autora:

Ante Jaša - Sign
Anamarija Frlan - Circle of Life
Božidar Kasal - Ice Cold Sea of Tierra del Fuego
Damir Kušen - The Well
Damir Tiljak - First Breath
Darija Šesto - The Scream
Darija Tripalo - Transition State Theory of Chemical Kinetics
Davor Bolant - The Shape
Denis Humić - Simply 2
Dražen Tirić - Jump
Dren Butković - Pigeons
Edita Sentić - Damir Urban
Helena Cuculić - Gondolier
Hrvoje Mahović - Imagination
Ivanka Miletić - Summer Memory
Ivica Šitum - Field of Rapeseed # Monet
Izidor Tačković - Idleness (No Signal)
Janko Cvitaš - That What You Eat
Kresimir Mehičić - Orwell
Marija Buljeta - Follow the Road
Mario Borščak - Valentin`s Bike
Matej Baćo - Swans at Night
Miljenko Marotti - Underwater
Mišo Obranović - Body Face
Nataša Ljubojević - Blue Silence
Neda Rački - Sherlock
Nenad Martić - Ballerina
Nino Barhanović - Autumn Metamorphosis 3
Rikardo Perhoč - The Flow 2
Sanja Baljkas - Where the Deep Blue Sea Takes Me
Slavko Radman - Dance of Life 4
Valentina Bunić - The Nuke
Vera Jurić - Behind the Curtain
Vesna Đukić - Ghost Boat
Vesna Špoljar - Walk
Vinko Šebrek - Giants in the Harbor
Zlata Gašljević - Spin
Zvjezdana Flanjak Perhoč - Inner Space
Zvonimir Rendeli - Enter
Zvonko Radičanin - Underworld




"Impresija"

Izložba: "Fotokluba Zagreb" iz Zagreba

Louis Leroy – Francuz koji je živio u 19. stoljeću - zapamćen je kao novinar i likovni kritičar francuskog satiričkog lista “Le Charivari“, koji je skovao termin "impresionisti" ne bi li podrugljivo opisao djela umjetnika kao što su: Pissarro, Monet, Sisley, Degas , Renoir, Cézanne...

Naziv stila - koji će postati jedan od najutjecajnijih umjetničkih pokreta u povijesti - proizlazi iz naslova Monetove slike "Impression, soleil levant" (Impresija, izlazak sunca). Upravo to djelo - izloženo na izložbi u salonu fotografa Nadara u organizaciji „Société Anonyme des peintres, sculpteurs i graveurs“ (Anonimno društvo slikara, kipara i gravera) 1874. godine – izazvalo je već spomenutog kritičara Louisa Leroya da napiše kritiku punu satiričnih opaski. Tako Leroy, svom članku, uspoređuje Monetovu sliku sa zidnom tapetom: "... zidna je tapeta u svojem početnom, embrionalnom stanju bolje definirana od tog morskog krajolika." U sličnom duhu komentira i Renoirovu sliku "Plesačica" s iste izložbe: "Kakva šteta da slikar, koji ima određeno razumijevanje boje, ne crta bolje. Noge njegove plesačice su pamučaste kao i gaza njezine suknje."

Činjenica da je ova izložba održana u fotografskog atelijeru Nadara nije jedina karika koja povezuje fotografiju i slikarstvo. Postoji mišljenje da je upravo fotografija bila razlog što su impresionisti potražili drugačije načine umjetničkog izražavanja. Naime, nisu se željeli natjecati s fotografijom u što točnijem oponašanju stvarnosti, već su odabrali put koji naglašava umjetnički subjektivizam. Pri tome nije bitno što se prikazuje, već kako.

Sličan "problem" postoji i danas u fotografiji.

Kao i što su se slikari odvojili od realizma i počeli mijenjati paradigmu u umjetnosti, tako i mnogi fotografi također žele eksperimentirati. Fotografija je danas dostigla status umjetnosti, a kao i svaka umjetnost fotografija više nije vezana za stvarnost. Fotograf koristi procese kao što su kadriranje, vremenski pomaci, višestruke ekspozicije i dr. ne bi li stvorio svoj vlastiti jezik u procesu svjetlopisa. Fotograf pri tome odabire i interpretira dio realnosti i time negira mogućnost postojanja "neutralne" fotografije. Upravo to upućuje na sličnostizmeđu slikarstva i fotografije a, što je zanimljivo, i sama tehnologija omogućuje da fotografija izgleda "slikarski".

Na ovoj izložbi predstavljene su neke od takvih aspiracija. Na primjer, pozornost se posvećuje istraživanju igre svjetla izražene u različitom korištenje boja ili isticanjem odsjaja boje od objekta do objekta. Naglašavanjem igre svjetla i boja po površini objekta, fotograf odustaje od volumena i strukture, a time i od iluzije prostora.

To ne znači da je dokumentarna ili figurativna fotografija manje eksperimentalna jer uz pomoć svjetla možemo napraviti i realne i nadrealne prikaze i priče. Važno je pronaći način kako postići ekspresivnost u fotografiji, pri čemu je ključan prikladan odabir sredstava i procesa pri nastanku fotografskog prikaza ... kao i ignoriranje ponekog fotografskog pravila.


Darija Tripalo